terça-feira, 5 de março de 2019

BIOGARAFIA SAUDOZU FALUTXAY



Istória moris nian:

Saudozu Falutxay moris iha loron 11 fulan Juñu tinan 1952 iha knua Lospala moris naran Falu-Malai. Hafoin sarani ho naran Miguel Pereira, oan husi Tchai Natxino ho Arepunu. Uma kain ne’e, hahoris oan hamutuk nain 5 (lima) feto nain ida ho mane nain ha’at mak hanesan : Marcelino, Angelo, Puafainu, Miguel ho Adriano. Oan hirak ne’e nain rua (2) mate tamba moras no nain tolu (3) seluk fo an ba mate tan funu libertasaun Pátria Timor Leste. 

Istória Formasaun:

Hanesan bain-bain kustume to’os nain sira iha parte Lorosa’e, iha tempu Portugues haruka oan sira ba eskola tuir kbi’it nebe iha. Miguel hanesan oan husi familia kbi’it laek hasai Quarta Clase iha Eskola Munisipal de Lospalos. Hafoin hotu instrusaun Primaria, Miguel la kontinua estudu tamba seidauk iha ensinu Sekundaria iha rai Lospala. 

Istória morís lor-loron nian:

Ho nune’e Miguel tenki tulun inan aman sira iha natar no hein karau iha mota ninin “Papapa” / Lospala.

Envolvimentu iha rezistensia:

Ho otas 18 tenke tama ba vida military obrigatoriu tuir rejime Português iha 1970 iha rekrutamentu militar iha Aileu. Rekrutamentu hotu koloka iha kompañia militar iha Concelho Administrativo Baucau, depois muda fali ba kompañia Caҫadores / kasadores no. 14 Lospalos .
Iha tempu nebe mak akontese Movimento das Forҫas Armadas iha rejime colonial Português iha 1974, nudar soldadu tenke halo tuir sistema ne’ebe mak iha . Nune’e mos bainhira mosu partidos iha Timor nudar mós militar la inklina ba partido, maibe nudar Timor oan ninia konsiensia nasionalista exije hodi afilia ba partido Fretilin ne’ebe mak hili auto determinasaun ba ukun rasik an.
Iha 1975 bainhira Indonesia viola Fronteira Miguel Pereira ho ninia kolegas sira destaka iha Batugade hodi kontra atake ba inimigo, hafoin fila mai ninia kompania iha Lospalos to'o  parakedista tun iha rai Lautem iha Fevereiro 1976 .
Iha dader nee Miguel  ho ninia kolega sira halo seguransa hodi hakoi nia aman nia isin mate ne'ebé mak iha momentu ne'eba husik rai Lospala, hafoin nia ho pelotaun ida evakua ba area Soru no destaka iha ne'eba hodi halo seguransa ba populasaun atu evakua ba ailaran.
Iha 1977 Miguel nomeia hanesan Komandante Pelotaun iha kompaña Forsa Intervensaun hamutuk ho ninia kolegas sira hanesan saudosos Hideo, Kinur, Casimiro no atual Coronel Aluc.
Ho formasaun kompañia forsa konsentrada/FC iha 1979 saudozu Latuasa, núdar primeiru komandante kompañia no Saudozu Mautei nudar segundu komandante.
Iha Fevereiro 1980 Saudozu Mautei mate, Falutxay asume kargu segundu komandante. Iha Maiu 1980 saudozu Latuasa mate iha surpreza ida iha area Sokolo’o, iha ne’e saudozu Bere Malai Laka, asume primeiru komandante kompaña, depois fulan ida ho restruturasaun iha área Kakavei, Falutxay nomeia ba primeiru Komandante no atual coronel Aluc segundu komandante .
Enkontru  ba dala uluk iha area Iliomar / Kakavei hahu fo ordem atu re-abertura fogo, deside hodi hala'o desizaun harí forsa konsentrada Brigada Vermelha nian ne'ebé, Latuasa nomeia hanesan primeiru komandante da 1a kompañia BV no Falutxay 2°komandante.
Iha demonstrasaun forsa iha 1979 nia rohan, iha área Ko’oleu ne’ebé kompañia hotu-hotu iha husi área Luar no Bivake ne'ebé komanda husi Saudoso Kaluwai, Olokasa, Daytula, Kalisa ho Saudoso sira seluk, Latuasa ho Falutxay komanda kompañia iha parte Leste, hamutuk ho kompañia husi Luar no Bivake hala'o desfile militar ne’ebé mak bo’ot tebés hodi hatudu forsa ba inimigu katak, Falintil la mohu, maibé sei existe hodi funu hasoru inimigu.
Hahu husi ne'eba Latuasa no Falutxay ho soldados sira hahu asaun militar iha Pua Soru / Supalira no fatin sira  seluk to’o saudoso Latuasa mate iha 1980 nia rohan mak Falutxay asume kargu nudar 1°   kompaña no atual coronel Aluc nudar 2° Cmdt.
Hafoin restruturasaun ho formasaun unidades ha’at Brigada Vermella nian, ne’ebé komanda husi Mauk Moruk, Ran Nakali Teki Timor Lemorai.
Ho enkontru iha Laline no Katxa CMD Luta deside hodi hala'o 1a konferensia iha Laline/Aitana iha 1981, Falutxay simu orientasaun husi CMD Luta hodi desvia atensaun inimigu mai área parte Leste nian, hodi nune’e parte sentru bele livre hodi hala'o konferensia refere.
Iha fulan Agusto tinan 1982, wainhira FC transforma ba unidade 4 (1° unidade, 2° unidade, 3° unidade no 4°  unidade ) ne’ebé unidades 4 forma Brigada Vermelha ne'ebé mak komanda husi Mauk Moruk. Iha altura ne’e Saudoso Falutxay asume kargo nudar 1° Comandante da 1° unidade da BV ao mesmo tempu assume mós cargo ba 1° Comandante da 1° Companhia no 1° Comandante da 2° Companhia atual Coronel Aluc nudar 2° Comandante Companhia.
Iha tinan 1982 iha área Mehara/Oi, Falutxay ho nia kaben Bia Shana legaliza kazamentu sivil iha prezensa atual Jeneral Lere Anan Timor, nudar legalizador ho maun bo’ot Xanana Gusmão ho By Anik nudar sasin ba eventu ne’e. Husi kazamentu legal ne’e, Falutxay ho Bia Shana hahoris oan mane nain rua mak hanesan Adriano Pereira Solano Falu/Nono ho Miguel Freitas Pereira Falu/Miquitho.
Durante nia moris ho kargu nudar komandante pelotaun, komandante kompaña no komandante unidade, halo asaun militar no asaun polítiku lubuk ida hodi kaptura kilat, no mós komanda ba operasaun ida iha Carakana, koñesidu hanaran 700.
Iha  tinan 1984 hamutuk ho Saudozu Koro Aso, inklui sasin moris Acasio Maucolia hanesan grupo asalto,  halo emboskada iha Tutuala, Somocho,  Bauro, Soru, Pehe, ho sira seluk ne'ebé la konta iha biografia ne’e tamba ninia asaun militar ema barak hatene no koñese husi 1975-1985 hodi luta ba ukun rasik an.
Iha tinan 1982 ho orientasaun Komandu Luta atu halo Komandante Falutxay despovoamento/ka sunu aldeias ka povosaun ho objetivu atu halo konfuzaun ba inimigu nia atensaun no hatudu katak FALINTIL sei eziste ka seidauk mohu, tamba ho propaganda inimigu katak, la iha ona resistensia Armada/FALINTIL.
Iha tinan 1983 iha tempu Sesar Fogo ka kontaktu dame, Saudoso Falutxay hetan orientasaun husi Komando Luta ho objetivu atu halao tratamentu ba nia saude iha Bali.
Oportunidade ida ne’e nia aproveita estabelese ligasaun balun iha vila laran no exterior.
Iha fulan Agusto tinan 1983 Saudozu Falutxay hetan fiar husi Komando Luta hodi responsabiliza/komanda levantamentu Armadu iha parte Leste nian ne'ebé ho Forsas Kompanhia MIPLIN nian, komanda husi Saudoso Kuba nebe mak sai ho kilat hamutuk……..ho pessoal/Forsa MIPLIN.
Kompaña MIPLIN ne'ebé komanda husi Saudoso Kuba akompaña ho Komandante Saudoso Falutxay, to’o iha baze Pualaka hodi simu orientasaun foun iha ambiente foun nia laran, tamba Forsa foun husi vila laran presiza hetan orientasaun no instrusaun foun hodi adapta faze guerrilha.
Iha 1985 hala'o enkontru ho konseitu unidade nasional hamutuk ho Komisariu Polítiku Mauvelis ne'ebé simu orietasaun husi komando da luta  atu re-stabelese ligasaun hodi nune'e harí MIPLIN foun, ho objetivo forma forsa foun hodi troka  sira ne'ebé halai iha levantamentu armada, nune'e ligasaun villa laran ejiste nafatin hodi atinji konseitu polítika unidade nasional.
Antes enkontru iha Chaiwacha  hala'o ona enkontru barak, maibé iha Aldeia Chaiwacaha mak sai fatin ikus ba sira, tamba fatin refere nakfilak sai fatin trajedia. iha enkotro nee hasoru malu ho ketua DPR Luis Monteiro Leite,  maibé mosu diverjensia ideia ikus mai hamosu tiroteus hodi resulta Comandante Falutxay, Comisario Mauvelis hamutuk ho nia soldadu nain 8 mate iha batalha, parte inimigu ketua DPR ho nia maluk nain ida mos mate hotu iha fatin.

Fontes husi :
Link facebook pages Geração Patriota 
https://www.facebook.com/771165209908828/posts/773936712965011/

terça-feira, 16 de agosto de 2016

Falintil ema 50 deit Vs TNI ema rihun ba rihun

Tuir dadus versaun Indonezia/TNI iha tempo rezime Soharto nia Ukun kompara ho tempo ukun a'an veteranos ita lasura.


sábado, 23 de julho de 2016

BIOGRAFIA RODAK TEKI TIMOR

BIOGRAFIA SAUDOZU CIPRIANO RIBEIRO MARTINS "RODAK RAN NAKALI TEKI TIMOR LEMORAI"
"Ami nia sakrifisiu no ami nia mate mak imi nia liberdade no vitoria"
A Luta Continua ! 
Patria ou Morte

     Saudozu Cipriano Ribeiro Martins ho naran funu Rodak Teki Timur Ran Nakali Lemorai moris iha knua Boela, Aldeia Weru-Bere, suco Samalari, Posto Administrativo Laga, Municipio Baucau, iha 26 de Setembro de 1959, oan husi Luis Martins ho Luçia Martins, oan ba dala 5 husi maun alin nain 10, nain 2 mane no nain 8 feto. Inan aman nudar to'os nain. Sei fulan 9 tiu ho tia ho naran Anteiro Martins no Mariana Martins nebe hela iha Laga mak hakiak no fo eskola. 

Hahu Eskola
       Iha tinan 1965-1971 komandante Rodak hahu nia estudu iha eskola Ensino Primaria Laga ho 4° classe, depois de remata nia estudu iha 4° classe iha tinan 1971 iha Laga. Komandante Rodak kontinua nia estudu Ciclo Preparatorio iha Fatumaca, saudozu remata nia estudu iha Fatumaca iha tinan 1973, komandante Rodak kontinua nia estudu iha Eskola Teknika Dr. Silva Cunha iha Dili ho Cursu Electrico Mecanico, iha loron 20 de Maio tinan 1975 komandante Rodak la konsege remata nia estudu tamba iha momentu neba situasaun politico iha Timor Leste hahu manas ona.

Involvimento iha Partido Politiku(1974-1975)
        Hafoin revolusaun de cravos akontese iha dia 25 de Abril de 1974, Timor oan sira komesa hari assosiasaun politiku iha Timor Leste. Saudozu komandante Rodak hanesan joven ida ne'ebe ho espirito nasionalizmo inklina an ba organizasaun joventude hanesan membru UNETIM (União Estudante Timor). Depois de partido UDT halo golpe hasoru partido Fretilin, komandante Rodak hamutuk ho organizasaun milisia nebe hari'i husi forsas milisias das Falintil hodi kontra golpe nebe lansa husi partido UDT. Ikus Partido Fretilin Unilateralmente proklama independensia Republika Demokratika Timor Leste nian iha  28 de Novembro de 1975.

Baze de Apoio (1975-1978)
     Durante tinan tolu iha baze de apoio, saudozu Rodak alende hanesan militar iha zona operasional sira, assume mos knar nudar aktivista hodi dezenpenha servisu sira revolusaun nia hanesan rekolha dados forsas Falintil, halo rekrutamento ba populasaun sira hodi aumenta forsa sira ba iha linha funu, trata dokumentos kilat no kilat musan hodi fahe ba forsas Falintil sira iha funu kontra militar Indonezia. 
    Saudozu Rodak mos halo servisu iha zonas libertada sira hodi aprende no hanorin povu nudar pratika konsesializasaun (CEFORPOL no responsavel OPJT iha komite da Zona 11 de Setembro) ba povu tomak nebe Fretilin mobiliza ba iha ai-laran hodi halo funu. Saudozu Rodak mos assume pozisaun hanesan Asistente Politika Militar no Kolaborador Komando Operasional Leste (COMDOD-LESTE) hodi halo operasaun sira tuir desizaun komando superior da luta nian.

Faze da Gerilia iha 1979-1995
       Bainhira baze de apoio rahun, postura funu nian dezenvolve an ba faze de gerilia, komando da luta estabelese hikas saudozu Rodak kontinua kolaborador COMDOP-LESTE (Comando Operasional).
         Hafoin konferensia nasional iha Maubai 3 de Marsu de 1981 saudozu Rodak kontinua assume kargu kolaborador COMDOP iha rejiaun Talisman no sub rejiaun Luar. Iha tinan 1985 bainhira komandante Faluchai mate, komandante Aluk mak troka fali komandante Faluchai nia pozisaun hanesan 1°Komandante Unidade 1 no saudozu Komandante Rodak nudar 2° Komandante Unidade 1 nian. Saudozu Rodak akumula pozisaun tolu (3), mak hanesan Kolaborador COMDOP(Comando Operasional), 2°Komandante Unidade 1 no 1°Komandante Kompanhia B parte norte nian to'o saudozu mate iha batalha iha dia 7 de Julhu de 1995, iha baliza entre Lavai ho Binagua (baliza  entre Baucau ho Lospalos).

BIOGRAFIA RODAK TEKI TIMOR

BIOGRAFIA SAUDOZU CIPRIANO RIBEIRO MARTINS "RODAK RAN NAKALI TEKI TIMOR LEMORAI"
"Ami nia sakrifisiu no ami nia mate mak imi nia liberdade no vitoria"
A Luta Continua ! 
Patria ou Morte




     Saudozu Cipriano Ribeiro Martins ho naran funu Rodak Teki Timur Ran Nakali Lemorai moris iha knua Boela, Aldeia Weru-Bere, suco Samalari, Posto Administrativo Laga, Municipio Baucau, iha 26 de Setembro de 1959, oan husi Luis Martins ho Luçia Martins, oan ba dala 5 husi maun alin nain 10, nain 2 mane no nain 8 feto. Inan aman nudar to'os nain. Sei fulan 9 tiu ho tia ho naran Anteiro Martins no Mariana Martins nebe hela iha Laga mak hakiak no fo eskola. 

Hahu Eskola

       Iha tinan 1965-1971 komandante Rodak hahu nia estudu iha eskola Ensino Primaria Laga ho 4° classe, depois de remata nia estudu iha 4° classe iha tinan 1971 iha Laga. Komandante Rodak kontinua nia estudu Ciclo Preparatorio iha Fatumaca, saudozu remata nia estudu iha Fatumaca iha tinan 1973, komandante Rodak kontinua nia estudu iha Eskola Teknika Dr. Silva Cunha iha Dili ho Cursu Electrico Mecanico, iha loron 20 de Maio tinan 1975 komandante Rodak la konsege remata nia estudu tamba iha momentu neba situasaun politico iha Timor Leste hahu manas ona.

Involvimento iha Partido Politiku(1974-1975)

        Hafoin revolusaun de cravos akontese iha dia 25 de Abril de 1974, Timor oan sira komesa hari assosiasaun politiku iha Timor Leste. Saudozu komandante Rodak hanesan joven ida ne'ebe ho espirito nasionalizmo inklina an ba organizasaun joventude hanesan membru UNETIM (União Estudante Timor). Depois de partido UDT halo golpe hasoru partido Fretilin, komandante Rodak hamutuk ho organizasaun milisia nebe hari'i husi forsas milisias das Falintil hodi kontra golpe nebe lansa husi partido UDT. Ikus Partido Fretilin Unilateralmente proklama independensia Republika Demokratika Timor Leste nian iha  28 de Novembro de 1975.

Baze de Apoio (1975-1978)

     Durante tinan tolu iha baze de apoio, saudozu Rodak alende hanesan militar iha zona operasional sira, assume mos knar nudar aktivista hodi dezenpenha servisu sira revolusaun nia hanesan rekolha dados forsas Falintil, halo rekrutamento ba populasaun sira hodi aumenta forsa sira ba iha linha funu, trata dokumentos kilat no kilat musan hodi fahe ba forsas Falintil sira iha funu kontra militar Indonezia. 
    Saudozu Rodak mos halo servisu iha zonas libertada sira hodi aprende no hanorin povu nudar pratika konsesializasaun (CEFORPOL no responsavel OPJT iha komite da Zona 11 de Setembro) ba povu tomak nebe Fretilin mobiliza ba iha ai-laran hodi halo funu. Saudozu Rodak mos assume pozisaun hanesan Asistente Politika Militar no Kolaborador Komando Operasional Leste (COMDOD-LESTE) hodi halo operasaun sira tuir desizaun komando superior da luta nian.

Faze da Gerilia iha 1979-1995

       Bainhira baze de apoio rahun, postura funu nian dezenvolve an ba faze de gerilia, komando da luta estabelese hikas saudozu Rodak kontinua kolaborador COMDOP-LESTE (Comando Operasional).
         Hafoin konferensia nasional iha Maubai 3 de Marsu de 1981 saudozu Rodak kontinua assume kargu kolaborador COMDOP iha rejiaun Talisman no sub rejiaun Luar. Iha tinan 1985 bainhira komandante Faluchai mate, komandante Aluk mak troka fali komandante Faluchai nia pozisaun hanesan 1°Komandante Unidade 1 no saudozu Komandante Rodak nudar 2° Komandante Unidade 1 nian. Saudozu Rodak akumula pozisaun tolu (3), mak hanesan Kolaborador COMDOP(Comando Operasional), 2°Komandante Unidade 1 no 1°Komandante Kompanhia B parte norte nian to'o saudozu mate iha batalha iha dia 7 de Julhu de 1995, iha baliza entre Lavai ho Binagua (baliza  entre Baucau ho Lospalos).